Ko ti brani ljutnju?
Sigurna sam da ste tokom odrastanja čuli razne poruke na temu ljutnje. Viđali ste izraze lica drugih ljudi i reakcije kada su ljuti. Nekada su te reakcije izgledale potpuno drugačije od onih kako to treba da izgleda ljutnja na tjelesnom nivou.
,, Ružan/ ružna si kada se ljutiš”
,,Dobra djeca se ne ljute”
,,Budeš li se ljutio, bićeš u kazni”
I na kraju igra koja je donijela mnogo radosti, tuge ali i ljutnje ,,Čovječe, ne ljuti se”.
U svim ovim porukama, nalazi se skrivena transakcija, a to je ljutnja nije prihvatljiva.
Čovječe, vrijeme da se ljutiš.
Ljutnja je emocija kojom procjenjujemo da se neko neopravdano ponaša na način koji ugrožava našu vrijednost. Iako izražavanje ljutnje prvenstveno ima funkciju zahtjeva upućenog drugoj osobi da promjeni ponašanje, ona ima i druge važne funkcije. Kada govorimo o tjelesnom nivou pomaže da osoba dođe do visokog stepena aktivnosti, čime se postiže tjelesna pripremljenost za adaptivno ponašanje. Dok psihička svrha ljutnja je u određivanju granica, ego granica, te na taj način štitimo svoje Ja.
Cilj ljutnje je da kod druge osobe izazove izvjesno osjećanje neprijatnosti koje je nužno jer drugog motiviše na promjenu ponašanja. Šaljemo poruku drugoj osobi ,,Prestani to da radiš”. Osnovna namjera je komunikacija, a želje i osjećaji se izražavaju direktno i prikladno bez okolišanja. Vlastiti osjećaji pod uticajem reakcije dovode do zadovoljstva samim sobom. Osjećaji drugih koji prepoznaju takva ponašanja izazivaju uvažavanje.
Kada je ljutnja adekvatna?
Ljutnja treba da zadovolji nekoliko uslova kako bi bila adekvatna:
- da postoji ugrožvanje nešeg vrijednosnog sistema;
- da je ta ugroženost realna;
- da je ljutnja usmjerena na osobu za koju je sama emocija vezana;
- da je izražena na prihvatljiv način;
- izražavanje ljutnje utiče na drugu osobu da promjeni ponašanja (*ova situacija se odnosi na idealnu ljutnju, jer je osoba kojoj je upućena sposobna da shvati zahtjev i mora biti odgovorna za ponašanje);
Kako se možemo umiriti kada smo ljuti?
Postoji nekoliko različitih načina: pisanje, pisanjem o tome kako se osjećamo, šta mislimo o toj situaciji, može biti zaista korisno; udaranjem o jastuk kako bi dio energije ispraznili; takođe bavljenje fizičkom aktivnosti, samo su od nekih rješenje kako možemo usmjeriti energiju koju osjećamo.
Kako na asertivan način izražavamo ljutnju?
,, Ljuti me kada kasniš, jer ne poštuješ moje vrijeme”
,,Osjećam se ljuto kada me ne slušaš dok ti se obraćam.”
Verbalna poruka uvijek mora biti adresovana na ponašanje druge osobe, a ne na njegovo biće. Poruka uvijek mora biti jasna i razumljiva drugoj osobi. Kada se obraćamo nekom, veoma je važno da kažemo koje nam ponašanje smeta kod osobe, kako bi se ona mogla angažovati oko promjene istog. Poruka treba biti dovoljno snažna da kod druge osobe izazove minimalnu neprijatnost potrebnu da promjeni ponašanje. I ono što je najbitnije jeste da poruka budu upućena neposredno nakon uočenog neprihvatljivog ponašanja.
Dragi čitaoci, ljuti te se, ljutnja je zdrava emocije, nagomilavanje ljutnje dovodi do frustracije, bola. Kontrolisanjem i iskazivanjem ljutnje poboljšavamo kvalitet života i činimo da kvalitetnije koristimo svoje kapacitete za lični rast i razvoj. Dakle, čovječe naljuti se.
